Jovan Protić: Kršenje radničkih prava odvraća strane ulagače

Žalbe sindikata na kršenje radničkih i sindikalnih prava, kao i zakoni koji nisu u skladu sa međunarodnim standardima rada, mogu da odvrate ozbiljne strane investitore da ulažu u Srbiju, izjavio je Koordinator Međunarodne organizacije rada (MOR) za Srbiju, Jovan Protić.
Zato vlastima u Srbiji ne bi trebalo da bude u interesu da predlažu zakone koje nisu usaglasili sa socijalnim partnerima, niti poslodavcima da ne poštuju prava radnika, rekao je Protić u intervjuu za sajt Saveza samostalnih sindikata Srbije.
„Strani poslodavci, i to mislim na one ozbiljne, a ne špekulante, pre nego što odluče da uđu i ulažu u neku zemlju imaju u uvid u njen odnos prema tržištu rada na internet stranici MOR. Saznanje o tome da je MOR-u podneto mnoštvo žalbi socijalnih partnera zbog nepoštovanja potpisanih konvencija, a time i nacionalnih zakona usklađenih sa njima, stvoriće utisak da je u toj zemlji slaba pravna zaštita, tj. da postoji nelojalna konkurencija i to deluje kao snažan odvraćajući faktor za nekog ko hoće da uloži svoj novac u bilo kojoj zemlji, pa i u Srbiji“.
Osim pravne sigurnosti i povoljnog ambijenta za investiranje, njih interesuje da su društvo i prava zaposlenih uređeni, ne toliko zbog brige za radništvo, već pre svega zbog potrebe da pravila na tržištu budu jasna i jednaka za sve, te da ne moraju da ulaze u aranžmane sa državom i razne „prečice“ kako bi stekli određenu prednost na tržištu, naglasio je Protić.
Iako MOR, kako tvrdi, preporučuje državama da uvek vode računa ne samo o kvantitetu već i o kvalitetu zaposlenosti, što podrazumeva ugovore na neodređeno i veće zarade, realnost je, kako u svetu, tako i u Srbiji, drugačija s obzirom na globalizaciju, koja je dovela do otvaranja tržišta za strani kapital sa milijardama radnika.
„Mi smo tokom devedesetih godina prošlog veka, usled ratova, sankcija i izopštenosti od sveta, propustili da uvidimo da se veliki deo radničkog sveta, koji ranije nije postojao, otvorio, poput Indije, Bangladeša, Kine, gde su ljudi spremni da rade i za 50 evra mesečno, što će poslodavci, naravno, iskoristiti da tamo ulažu kapital“.
Protiv toga se, prema njegovim rečima, možemo boriti tako što ćemo pokazati da je naša radna snaga zaista kvalitetnija, da pravna sigurnost postoji, kao i da tehnološki stalno napredujemo.
Istovremeno, treba da ostvarimo i vidljiv napredak u ispunjavanju uslova za pristupanje Evropskoj uniji, čime bi privukli velike korporacije, rekao je Protić, istakavši kao očigledan primer Mercedes, „koji ulaže u Kečkemetu, 70 kilometara od naše granice, a ne ovde“.
Jedan od ishoda aktuelnog Nacionalnog programa dostojanstvenog rada jeste i donošenje novog radnog zakonodavstva, usklađenog sa međunarodnim standardima rada i koji unapređuje pravni okvir za socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje.
To zakonodavstvo predviđa i novi zakon o radu, čijom se izradom, kako stvari stoje, Ministarstvo rada neće ni početi da bavi do kraja sledeće godine, nakon čega bi MOR procenio njegovu usaglašenost sa međunarodnim konvencijama.
Ova specijalizovana agencija Ujedinjenih Nacija je, prema rečima Protića, našim vlastima predložila da se u taj zakon uvede i odredba o tzv. „lakom radu“ dece, uzrasta 12-15 godina, kako bi se deca dodatno zaštitila od eventualne zloupotrebe, a čime bi ovaj zakon bio usaglašen u ovom segmentu sa direktivama Evropske komisije.
Protić je ukazao da se u međuvremenu donose novi zakoni koji derogiraju aktuelni Zakon o radu, poput zakona o pojednostavljenom radnom angažovanju na sezonskim poslovima.
„Mi smo preveli prvu verziju nacrta zakona o sezonskom zapošljavanju i poslali kolegama u MOR, ali je od februara, kada smo je dobili, ona drastično promenjena. Spremni smo da nam bilo ko od socijalnih partnera, kada usaglase verziju, pošalje i mi ćemo dati mišljenje o tome da li to u skladu sa međunarodnim standardima rada“.
Govoreći o otvaranju novih radnih mesta, Protić ističe da je MOR uradio tri analitičke studije koje su poslužile u izradi nove strategije zapošljavanja za period 2021-2026, „što će, verujem, država pametno iskoristiti“.
„Jedna od tih studija se odnosila na uvođenje garancija za mlade na tržištu rada, druga se odnosila na podizanje kapaciteta Nacionalne službe za zapošljavanje i treća je u vezi podizanja kapaciteta sektora za zapošljavanje Ministarstva rada“.
„Takođe, razvijamo instrumente za zaštitu dečijeg rada, promovišemo socijalni dijalog, rad sa socijalno ekonomskim savetima i agencijama. Zalažemo se da svi nacrti zakona iz oblasti rada budu propraćeni prethodnim mišljenjem Socijalno ekonomskog saveta, koji treba osnaživati, prevashodno njegove članove, sindikate i poslodavce, kako bi njihova težina u društvu bila veća“, zaključio je Protić.